Nagrada za najbolji neobjavljeni roman
Predrag Crnković pobjednik nagrade V.B.Z.-a i Tiska
Mladom srpskom autoru na Interliberu je dodijeljena nagrada od 100.000 kuna za najbolji neobjavljivani roman.

Od preko stotinu anonimnih radova koliko ih je pristiglo na književni natječaj V.B.Z.-a i TISKA za najbolji neobjavljni roman, glavna nagrada od 100.000 kuna otišla je u ruke srpskog autora Predraga Crnkovića za roman Beograd za pokojnike. Rukopis je prvotno nazvan Nježna duša pod autorskom šifrom Sofronija Mravokopa, a prvo mjesto mu je dodijelio žiri u sastavu predsjedavajućeg Miljenka Jergovića, te Zorana Ferića, Julijane Matanović, Vladimira Arsenijevića i Strahimira Primorca. Osim na današnjoj svečanoj dodjeli nagrade u 19.30 u Kongresnom centru Zagrebačkog velesajma, s autorom se možete družiti tijekom cijelog dana u V.B.Z.-ovom paviljonu na Interliberu.
Predragu Crnkoviću ovo nije prvi roman, nedavno je objavio i Čarapanke sa Zvezdare u sklopu nove biblioteke Knjigomata, a poznat je i po pripovijetkama, esejima, poeziji te kao kritičar i skandinavist. U matičnoj zemlji već je nagrađivan za kraća prozna djela, dok je u Hrvatskoj na Večernjakovom natječaju 2007. ušao u uži izbor za pripovjetku 'Pisac, teoretičar i epizodist'.
Romanom Beograd za pokojnike prihvatio se turobnog opisa poslijeratne srpske metropole i atmosfere opće neimaštine, kao i duševne i fizičke gladi u kojoj se pokušava snaći intelektualac Peđa, glavni lik romana. Ovaj sumorni roman grada u prodaji će se naći od subote 15.11. na Tiskovim i V.B.Z.-ovim prodajnim mjestima po povoljnoj cijeni, a dotad na Knjigomatu (http://www.knjigomat.com/detail.asp?iNews=628&iType=2) možete pročitati neke od Crnkovićevih tekstova.
Preuzeto sa: Booksa, http://www.booksa.hr/vijesti/proza/1232



31. oktobra 2008. je u umetničkom paviljonu Cvijeta Zuzorić održan nesvakidašnji koncert klasične muzike. Gost prestonice bio je gudački kamerni orkestar Amorezmo iz Leskovca. Dirigentaska palica bila je u rukama fantastičnog Radeta Pejčića. Publika koja je ispunila salu do poslednjeg mesta uživala je u kapitalnim delima klasične muzike. Ređale su se kompozicije Mocarta, Baha, Vivaldija. Iznenađenje večeri bio je Iseni Ćanija. Virtuoz na violini. Dečak iz Bujanovca od dvanaest godina. Slobodno možemo reći, čudo od deteta. On ovaj epitet svakako da opravdava. Publika sa istančanim muzičkim ukusom i zavidnom kompetencijom u oblasti klasične muzike je malog Isenija vraćala na bis. Iznova i iznova. U trenucima izvođenja dela od strane Isenija, orkestar i publika su disali kao jedno. Svi su bili poneseni neverovatnim talentom. Nežnošću sviranja violine. Svakako treba spomenuti i veliki broj nagrada kojima je talenat Isenija bio nagrađivan od strane najeminentnijih domaćih i stranih stručnjaka. Ono što smo mogli da saznamo nakon završetka koncerta je da Iseni potiče iz muzičke porodice i da je muzičke gene nasledio od oca. Imali smo priliku da čujemo njegovog oca, koji nam je otpevao staru vranjansku pesmu. Ovih dana se Iseni sprema za takmičenje gudača u Haskovu. Mi mu želimo svu sreću i da u svojoj bogatoj muzičkoj karijeri zabeleži još jedan u nizu uspeha.
Kada poželim da čujem tišinu, ja često slušam muziku... i ... setim se da sam čula baš tu tišinu... prve večeri kada je davne 2OO5. u Bujanovcu, mali ISENI odsvirao upravo jednu od mojih tišina. Da, da, da. Mali zna da odsvira veliku tišinu ...