Kosovska balada

Published on 22:56, 03/16,2009

KOSOVSKA BALADA



Ova vam je, ljudi, priča od starina.
Bila jedna majka sa tri mala sina.
U selu Istoku, u Srbiji staroj, 
živela je majka, sa tri sina mala
u kolebi maloj. I, na krilu meku
ove majke čedne, igrahu se sinci
mračne noći jedne. Kad, iz mraka gusta
na vratima stana, zablistaše puške
pored jatagana. Upadoše turci
k’o zverovi ljuti. Skameni se majka, 
pa dršće i ćuti. Skameni se majka
i siniove skriva, a turci joj vele: 
 “Koje ti je Iva”? I, zgrabiše majci
najstarijeg sina. A, ona im veli: 
 “Turskoga vam Dina, ostav’te mi dete,
moga zlatnog Ivu, il' me isecite
na komade živu”! Pa ga, jadna, brani,
zub’ma turke kolje, s’ turcima se vuče
kroz mrak i kroz polje, i, u pomoć viče: 
 “Ima l” koga živa”? Al' se jadnoj majci
niko ne odziva. Borila se, jadna,
dokle snage beše; kad umorna pade 
Ivu joj odveše. Tražila ga, jadna,
gde sve nije bila, al ga nije našla ni mrtva, ni živa.
Živela je majka tužna i očajna
u kolebi maloj sa dva sina bajna; al' je, noću, često,
strahovala, jadna, da ne dođe, opet,
ona hajka gadna, jer, i sada Turci
kupe mušku decu da služe sultanu
i polumesecu. Al’, jednoga dana,
jedan fratar dođe u kolebu majci,
pa zboriti pođe: “Naš manastir može
tvoga sina spasti. Zato, daj nam, snaho, 
tvoga sina Rajka”! Uzdahnula bolno 
nevesela majka. Suzama umiva svoga milog 
sina, pa ga fratru daje, a on dete prima, i odoše 
oba putem manastira. Tamo će joj sinak
naći sebi mira. Vidjali su, često ovu dobru majku  
kako nosi dare i fratru i Rajku. Al, druge godine obojice nesta. Otišli su, tajno, u neznana mesta.
Kad to začu majka, pade kraj Nenada,
On joj sad jos osta k’o jedina nada. Svake noći, jadna
lebdi nad Nenadom, miluje mu kosu i ljubi ga kradom.
   
   
Kad sinak odraste, evo sreće nove:  
majka ženi sina i svatove zove. Dovedoše snahu.
Mislš da je vila. Kao i sin majci ona j’ mila bila.
Kad rodi unuka i zdrava i živa, baka reče tužno: 
 “Nek se zove Iva”. A, kad drugog rodi
 “Čuješ, mila majko” . Tako reče Nenad
 “Nek’ se zove Rajko”. Na bakinu krilu
rastu deca čila. Baki: Ivan, Rajko, imena su mila.  
Al, jednoga dana, uzbuna se diže: Arbanasi ljuti 
digli bunu novu. Turci šalju vojsku na ordiju ovu.
Pred Istokom večem, krvav bojak biju
i po selu teške ranjenike kriju
Prednoć presta borba. Kad truba zasvira
unesoše, tada, u kolebu majci turskog oficira.
Za njim lekar stupi. Milosrdna baka krevet im ustupi.
Kad se odmoriše, razgovor se vinu
O bakinoj kući i o njenom sinu.
Turčin zbori turski, lekar arnautski,
A baka prikaza unučiće srpski:
 “Ovo su bakina dva sokola siva:  
Ovo mi je Rajko, a ovo je Iva”.  
 “Iva”, reče Turčin, “meni ime beše dok me ne oteše”. 
 “A i meni Rajko, mila moja majko”!
Poznade ih majka, pa vrisnu i pade
a Rajko je diže i ljubiti stade. Tad i Nenad pođe 
da se s’ braćom ljubi, al' ga Ivin pogled 
Kao mačem ubi. Iva reče: “To se ne pristoji,  
Ja sam sada Turčin, više nismo svoji” A i Rajko reče:
Katolik, arbanas, ne znam šta sam bio, znajte to sam danas”.
A Nenad, ponosno, ovo njima vraća: “Turčin i katolik  
nisu moja braća”! Kad to začu majka, vrisnu u svom besu,
rukama se čupa, ruke joj se tresu, pa razdrlji grudi
te im progovara: “Svi ste pili život iz ovih nedara. 
Od svoga života život sam vam dala, pa zar srpskoj majci
to da bude hvala? Verujte vi veru koja srcu godi,
al' budite Srbi, jer vas srpka rodi”. To izreče, pa ih sve  
u zagrljaj hvata. Svi se kroz plač grle, ljubi bratac brata.



Miroslava Marjanović, Beograd. Pesmu sam naučila od svog oca.


Negde u Beogradu... negde u Kanu

Published on 20:29, 03/16,2009

Negde u Beogradu... negde u Kanu
 
Quelque part à Belgrade ... quelque part à Cannes

  
Prica o mom mačku Zo iz 2006.

Nadam se da većina vas razume mačji jezik, tako da nam nije potrebno puno reči u ovoj istinitoj BAJCI
ni jedna slika nije montirana
pokušala sam da čitam to što ne piše, da čujem što se ne... al' se čuje
pokušala da ČITAM to što MACE meni/ nama govore
pokušala
da l' sam uspešno čula, saznaću kroz vaše odgovore
 
 
L'histoire de mon chat Zo
espère que la plus part de vous comprennent la langue des chats
ainsi nous n' avons nul besoin de trop de mots dans ce vrai conte
aucune photo truquée
j'ai essayé de lire ce qui n'est pas écrit , d' entendre ce qui n'est ...mais s'entend
j'ai tenté de lire ce que les chats me /nous parlent
j'ai tenté
ai-je réussi à entendre, je le saurai dans vos réponses
 
(fotografija - Biliana Rakočević) 
Jednoga dana, aerodrom Nica .... pet sati
Un jouraéroport de Nice ... 5 h du mat 
 
 AVEC MES DEUX PLUS BEAUX ROMANS DAVID ET MIKAEL
SA MOJA DVA NAJLEPŠA ROMANA, DAVIDOM I MIKAELOM
 
***
 
 Jednoga dana negde u Beogradu
Un jour quelque part à Belgrade
 
***
 
Šta li misli moj mačak Zo?
Que pense mon chat Zo?
 
***
 
Valjda se on nešto pita ....
Il se demande quelque chose ....
 
***
 
 Valjda je ljut malo....
Certainement un poil en colère ...
 
***
 
Al' zna Zo da ima sreću, on živi u kućici...
Mais Zo sait qu'il a de la chance, il vit dans la maisonnette...

 
 
***
 
Moj pametni mačak Zo
Intelligent mon chat Zo
 
***
 
Mačak Zo odustao...
Zo abdique...
 
***
 
 Mačak Zo rešio da putuje...
Chat Zo a decidé de partir en voyage...
 
***
 
Uporno sedeo u koferu...
Il est resté longtemps, très longtemps dans la valise...
 
***
 
Uzalud, mesta nije bilo u mom koferu...
Malheureusement pas de place dans mes bagages...
 
***
 
Zo čeka... a šta?...
Zo attend ... mais quoi ?...
 
***
 
 Tužan Zo spava i sanja
Triste Zo dort et rêve 
 
***
 
 Poslednja slika mačka Zo
Dernière photo de mon chat Zo
 
***
 
Winka traži Zo.... negde u Beogradu
Winka cherche Zo...quelque part à Belgrade
 
***
 
 Gospodja Winka i ja, slika pre mog polaska
Madame Winka et moi, photo avant mon départ 
 
***
 
 Ja se vratila domu mome... negde u Kanu
je suis revenue à ma maisonnette ...quelque part à Cannes 
 
---
 
To je jedna lepa priča, gde su reči suvišne
 priča za one koje razumeju mačji jezik
istinite slike bez trikova, i sve su nastale tim redosledom
ako ste sreli Zo, recite mu da se vrati, vratila se ja ... u Beograd
i recite mu, da sam znala kraj priče, ja bih ga drugačije napisala!
 
c'est une trop belle histoire où les mots seraient de trop
une histoire pour tous ceux qui comprennent la langue des chats
images vraies sans trucage et réalisées dans l' ordre
si vous avez croisé Zo, dites lui de revenir
je suis revenue moi...à Belgrade
et dites lui que si j' avais su cette fin d'histoire avant ...
j' aurais gratté une autre!


"Стара Србија" маршира до Прохора Пчињског

Published on 18:00, 03/16,2009

Група грађана "Стара Србија" из Бујановца организује јединствени догађај на југу Србије, марш од Бујановца (центар) до манастира Свети Прохор Пчињски. Марш ће бити први велики, али не и једини подухват. У плану су разне активности: популарна предавања и трибине на разне теме, хуманитарне акције и тд. Група ће бити оријентисана на што већем ангажовању младих и на органозовању активности које ће бити важне за њих. Овај марш би требало да представи организаторске способности грађана на југу Србије, и да се група представи јавности како у Бујановцу тако и у целој Србији.

По свом карактеру реч је о подухвату који је покајнички, ходочасни и хуманитарни марш вере и воље. Марш има неколико циљева:

- прећи 32km пешице,
- окупљање великог броја људи у заједничком подухвату,
- дружење,
- помоћ људима у манастиру Свети Прохор Пчињски у сређивању манастирског комплекса.

Сам догађај је планиран да траје 2 дана, у зависности од времена и од расположивих материјалних ресурса. Датум марша ће бити накнадно објављен и на време, али је готово извесно да ће се он одржати за време викенда, у месецу јуну. Комплетан план са распоредом активности и датумом одржавања биће накнадно објављен преко медија и на сајту www.starasrbija.info

Пријаве за марш ће се обављати на неколико локација у Бујановцу и Врању, преко телефона и на сајту www.starasrbija.info

Овом приликом позивамо све фирме, организације и људе добре воље да у складу са својим могућностима помогну овај догађај.

Посебна помоће нам је потребна у медијском спонзорству (радио и ТВ спотови, новине, плакате).

Уколико на било који начин желите да помогнете овај догађај, пишите нам на: admin@starasrbija.info

Група: http://www.facebook.com/group.php?gid=73861676248&ref=mf
URL: http://www.starasrbija.info
E-Mail: admin@starasrbija.info


Doći će

Published on 00:01, 03/16,2009

Stihove Zorice Sentić govori Vico Dardić

 

 

 

http://darujmorec.blog.rs/gallery/3085/Doci%20ce01.mp3

 

 


Slavica Anisija Blagojević

Published on 22:00, 03/15,2009

PRSA MI RANJENA


Nad (1)Petrosom unoštilo se.
Malaksale senke posustaju (2)va operveženoj
ivici neba optočene votšanice
svilom ne milovane va bezvetarjem dirnute.
Nad poprištem tišina prerasta va bešumnom uzletju.
Čežnja osvaja svojom zrelošću. Ni jedna školjka
ne mogaše da podnese bosa mi stopala i oganj
traži golu grančicu.
Beznadna stvaram nestvoreno.
Na komadiću drveta oštricom koplja izrezujem joj pogled.
Dodaj mi još jedan komad drveta da ga svežem i
nemoj mi puniti pehar vinom boje ćilibara,
još nisam ispila ono crno, od babovih otela grozdova,
a već sam (3)upivanija ponešena snom kroz omarnu (4)nošt.
Mirisni tamjan je izgoreo, prenuh se iz molitve; ustajao
vazduh guši me klepetalom o drvo, a zatim zvon, zvon
promiče kroz gusto (5)petrosno pustinje.
Poznati miris (6)skrba duboko unutra leži,
va moćno srce udarac nakon svega što postojaše.
Sanja o isceljenju (7)glada va Gračanici kome nedostaje.
Vino petroško sama što ispija, pehari ko srca unoćena.
Va kosi mi još uvek ukrasi od dragog kamenja, razmrsio se venčac;
deset rubina, šest safina, dvestatrideset zrna bisera
kapalo je sa svakom sljzom sa svakom kapkom crnog vina.
Budna svu nošt va sedefnoj koži zarezana neumiruća rana,
nema ni vetra da splakne gluvu nošt,
oko mene zemljani likovi na siginom zdanju i obagreo
plamen (8)lampade. Ostatak koplja smestio se posred prsa.
Medolikom kožom presvučen petroški petros.
(9)Agiazmom poškrapen va krštenju - voda petrosnog korita;
prosuto jedno sećanje nad poznatom (10)Ksoanom.
Očvrsli vid zaustavio (11)plišt i blaženi pogled va (12)slanosti (13)leštijanskoj , utopljen va svom studenom pojilu, tragovi sete besputnog viteza plote se izvan krajišta.
I mustanzi va zanosu jure nad izraslom travom
va nesaznajne daljine Kosovog polja, odnose frktanje
zlatnoridjeg pastuva s vitezom va oklopu kornjače.
Kako sam tugu sama podnela?

---------------------------  

Tumačenje podvučenih reči

(1) Petros – vojno utvrdjnje kojim je upravljao vojvoda Crep u srednjem veku, na platou               planine Babe
(2) Va – U, prev. s crkvenoslovenskog jezika
(3) Upivanija – pijana, prev. s crkvenslovenskog jezika
(4) Nošt – noć, prev. s crkvenslovenskog jezika
(5) Petrosno – petros prev. s grčkog jezika - kamen
(6) Skrb – bol, prev. s crkvenslovenskog jezika
(7) Glad – proplanak, prev. s crkvenslovenskog jezika
(8) Lampada – kandilo, prev. s ckvenoslovenkosg jezika
(9) Agiazma – sveta vodica, prev. s grčkog jezika
(10)Ksoana – drvena ikona u grčkim pravoslavnim hramovima, ikona izrađena na drvetu.(11)Plišt – krik, prev. s crkvenoslovenskog jezika
(12) Slanost – besplodna pustinja, prev. s crkvenoslovenskog
(13) Leštije – Staroslovenski naziv za današnje selo Lešje

Slavica ANISIJA Blagojević