Ana Milošević, kuma akcije

Published on 14:22, 02/18,2009

 
 
 
 
Za bolji svet
 

Knjiga je za mene poput supruga ili supruge: Morate da se u nju dobro zagledate pre nego je odnesete kući! U protivnom, bićete u nevolji… Knjige predstavljaju prozor u druge dimenzije, u davno zaboravljene svetove koje je teško zamislilti… pružaju nam uvid u najintimnije misli i želje, strahove i sumnje, radost i sreću pisca i nas samih.
 

Knjiga je u stanju da transcendira kako vreme, tako i mesto. Može da odvede čitaoca u drugi svet koji, iako nepoznat, iznosi važna pitanja sa kojima svaki čitalac može da uspostavi odnos na ovaj ili onaj način. Uspostavljajući odnos sa literarnim karakterima, kulturne barijere nestaju i čitalac može da vidi da je svet iznenada otvoren za hiljade mogućnosti koje pre toga nije mogao ni da zamisli!
 

Pozdravljam ovu plemenitu inicijativu koju je pokrenula gospođa Sentić, koja je sebe punim srcem posvetila misiji da svako selo dobije svoju biblioteku. Kao umetnica, spremno je prepoznala značaj umetnosti i literature kao suštinske elemente koji prate razvoj deteta. Pridružimo joj se u ovom kulturnom pohodu. Poklanjanjem jedne knjige, možemo da damo skroman doprinos boljem detinjstvu dece u Srbiji. Darivanjem samo jedne knjige, ova deca će biti korak bliže svetu za koji nisu znala da postoji, svetu zmajeva, bajki, princeza, kraljeva i drevnih kultura, divova i dalekih ostrva… sveta koji i mi volimo i čuvamo negde duboko u nama.



 

TAKO SAM PISALA
I uvek govorila o umetnosti
Za BOLJI SVET
Širimo REČ
 

Dr Ing Ana Milošević
 
 
***
 
For a Better World


A book for me is like a husband or a wife: You have to look at it in a depth before taking it home! Otherwise You’ll be in trouble… The books are the window to other dimension, to the worlds long forgotten, hard to imagine…they give us insight to the most intimate thoughts and wishes, fears and doubts, joy and happiness of a writer, of ourselves.

A book has the ability to transcend both time and place. It can take the reader to a different world that, although unfamiliar, presents issues that any reader can relate to in one way or another. By being able to relate to literary characters, cultural barriers dissolve and the reader may find that the world is suddenly open to thousands of possibilities that were never before imagined!
 
I salute this noble initiative started by Madam Sentic, who wholeheartedly dedicated herself to this mission that every village has its own library. As artist, she readily managed to recognize the importance of art and literature as essential elements and companions of child development. Let us join her in this cultural crusade! By giving only one book we can humbly contribute to better childhood of children in Serbia. By donating only one book, these children will be one step closer to the world they never knew it exists, the world of dragons, fairytales, princess, kings and ancient cultures, giants and far away islands...the world that we too, cherish and treasure deep inside.


SO I HAVE WRITTEN
And always spoken for ART
For BETTER WORLD
Let Us spread the WORD


 
 
Dr. Ing Ana Milosevic

 


Zlata Živadinović, kuma akcije

Published on 10:43, 05/13,2008

     Prihvatam tvoju plemenitu ideju "Darujemo reč" i tvoju viziju sveta, tvoju veru u čoveka. Tvoji snovi, pesme i način života su za mene pravo osveženje, koje me potseća na sopstvenu prošlost, život i literaturu.
     Onu koja čoveku donosi nešto neobično, neproživljeno, lično. Kada čita i otkriva lepu tuđu priču često i ne sluti da je pisac utkao između redova svakodnevnu borbu sa sobom i drugima protiv običnosti, otkrio im sebe i vernost svom idealu.
     Velika je sreća pokloniti deo blaga svog unutrašnjeg života bez straha, bez stida. Ti to umeš, Zorice Sentić, pesnikinjo, koja se ne plašiš neostvarenih snova u vremenu koje neminovno prolazi. Mnogi ne umeju (ne usuđuju se) da se razotkriju, a to stanje duha vremenom uguši i najveći talenat. Sigurna sam da će se jedan tvoj dugogodišnji san ostvariti, intuitivno ga naslućujem. Toliko je lep, da nije važno koliko si ga čekala, jer će utoliko radost biti veća, jer su snovi jači i lepši još neproživljeni.
     Kada čovek dođe u duboku starost, važno je dok stvara da oseti i zapazi veličanstveno bogatstvo duha u kome nema čega da se zastidi na pređenom životnom putu ka ostvarenju svojih snova. Tvoje strpljenje, istrajnost u onome što preduzimaš sa puno nesebičnosti će uvek uroditi plodom i bićeš cenjena od onih koji ne zaboravljaju sopstvena pregaranja i iskustva u mladosti.
     Veruj mi i znaj da sam i ja u teškim iskušenjima naučila smisao života više nego u sreći. I posle svakog sam izašla jača, pametnija i mnoge stvari su mi proširile duh novim saznanjima i viđenjima. Iznad svega volim tvoj optimizam koji deluje i na mene, te sam spremna da ti podarim svoje reči onako kako se otkače i iznenada dolaze do tebe i čitaoca.
     Prirodno je kada smo mladi, želimo da nam je sve neobično lepo, savršeno i uzbudljivo. Nažalost, svi veliki događaji su spojeni običnošću i neminovnošću u borbi za goli život. Svi koji pišu uzimaju veliku odgovornost prema drugima, naročito prema mladima, koji su radoznali i otvoreni prema svemu što je novo. Zato im nudimo u akciji "Darujemo reč" da čitaju, da sanjaju! Mlada glava puna snova ima srećnu budućnost, ako u životu sve prevaziđe i preživi, ako zna šta želi, a ne da hrli koječemu po svaku cenu.
     Na kraju bih svim ljubiteljima lepe reči poručila ono sto je glavni junak meni rekao odlazeći iz moga života i romana “Ako u dubini nečijh očiju ne vidiš nežnost, blagonaklonost, ti odmah beži”. Isto je i sa čitanjem, ako u jednoj knjizi ne otkriješ ljubav, veru, nadu, ljudsku dobrotu, razumevanje i sposobnost opraštanja sa mudrošću življenja, ostavi je.


Zlata Živadinović

Zlata Živadinović, srpski pisac, rođena je 12. marta 1935. godine u selu Bačina. Posle školovanja, radila je u  Beogradu do 1965. godine. Od tada živi i radi u Parizu, gde  je udajom prihvatila francusko državljanstvo, ne odričući  se svog porekla i nacionalnosti.  

Prvi roman, O jagodama i strahu, izašao je iz štampe 14. maja 1999. godine, pod bombardovanjem Srbije. 

Time je želela da kaže i učini nešto više nego da iz daljine nemoćna plače nad sudbinom svoga naroda. A kako je kreativna snaga večito prisutna u nama, kao njena Falinka, ona nas pokrene nadahnućem i nagradi za našu  veru u njenu beskrajnu dobrotu poklonom jedne parcele  svoga duha.

Autor romantiku nalazi u svom svetu i pretvara je u život kazivanjem drugima. Vraćajući se prošlosti, ona se sa  lakoćom šeta po svojim danas ostvarenim snovima. A za one neostvarene, Falinka je sposobna da kreira novo viđenje, baš kao da se zaista dogodilo.

Iskrenost doživljenog i originalnost sanjanog je ono što daje draž i lepotu literature Zlate Živadinović.


Roman O jagodama i strahu je izašao na francuskom jeziku kod izdavačke kuće L'Harmattan u Parizu, početkom jula 2005. sa nazivom Lubiotte.

 

Ova knjiga je prva iz nove koleksije "Lettres Slaves" (Slovenska Reč).

Tekst preuzet sa  http://www.zlatazivadinovic.com/index.php


Vladan Radoman, kum akcije

Published on 10:41, 05/05,2008

Darujmo reč!

 

Kada mi je Zorica Sentić predložila da podržim njenu ideju, priznajem da sam bio malo iznenađen. Davati reč u jednoj zemlji u kojoj je trećina stanovništva polupismena, četvrtina sasvim nepismena, a većina čitalaca verna pomodarskim piscima, da li ima to smisla? Zorica je jedna od najplodnijih savremenih pesnikinja, kako bi se to danas reklo «srednje generacije». Da li se kaže za jednu plodnu trešnju ili jabuku da je srednje generacije? Stvaraoci nemaju isto doba, ista merila vremena kao ostali. Njihova proleća su večna. Kao i reči. A biti pesnik u vreme gasovoda, globalizacije, grebanja na bilo koji način, znači biti lud.
Ludilo je uvek bilo moj «trend», «brend», kako hoćete po ovom novom rečniku. Bravo Zorice! Verujem u tvoj uspeh! Prihvatio sam, pridružio se grupi ljudi koji su je već podržali. Zahvaljujći njenoj ideji Ana Karenjina će ući na belom konju u neko pomoravsko selo, Mopasan uploviti na svom jedrenjaku «Bel ami» u jednu dunavsku luku, i neke od naših skromnih knjiga će čitati musavi osnovci na livadi čuvajući ovce.
 
 


Vladan Radoman

Rođen u Novom Sadu. Objavljeni romani u Francuskoj: Greška, 1975, Zemlja u izgnanstvu, 1982, Jaruga, 1984. (Nagrada Sainte-Beuve i nagrada Biguet Francuske akademije), Obespravljeni, 1986, Beogradske devojke me nikad nisu volele, 1991, (preveden i objavljen kod Galaksije Gutenberg), Harmonikašev osmeh, 1993. (preveden kod Stubova kulture), Ledeni svitac, 1995, (preveden kod Galaksije Gutenberg, dramatizovan i igran 2005. u Madlenijanumu - adaptacija Jovan Ćirilov, režija Tanja Mandić Rigonat, gluma Goran Jevtić), Plavo mistral, Siroče od mora, Ulica Bonaparta, 2000, Ima li seksualnog života posle smrti, 2003, Predajem se, 2003, (preveden kod Zepter Word book), Trojno pravilo, 2005.

 

------------------- 

 

Offrons le mot!

Lorsque Zorica m’a proposé de soutenir son idée, j’avoue que j’ai été un peu surpris. Donner le mot dans un pays où le tiers de la population est analphabète, le quart totalement illettré et la plupart des lecteurs fidèles aux écrivains en vogue… cela a-t-il un sens?

Zorica est l’un des écrivains contemporains les plus productifs de ce qu’on appellerait aujourd’hui « la seconde génération ». Est-ce qu’on dit d’un cerisier ou d’un pommier fructueux qu’il est de la seconde génération ? Les créateurs n’ont pas le même Temps, les mêmes mesures que les autres. Leurs printemps sont éternels. Comme les mots. Et être poète au temps des gazoducs, de la mondialisation, des écorchures en tous genres, signifie être fou.

La folie a toujours été mon « truc » comme vous appelez ça dans le nouveau vocabulaire. Bravo Zorica!

Je crois en ton succès ! J’ai accepté, rejoint un groupe de personnes qui l’ont déjà soutenu. Grâce à son idée, Ana Karenine entrera sur un cheval blanc dans un village près de la Morava, Maupassant entrera sur son voilier « Bel Ami » dans un port Danubien i certains de nos modestes livres seront lus par des écoliers baveux dans les prés en gardant les moutons.

Vladan Radoman

 


«Prethodni   1 2 3